sv. Leopold Mandić

Od 1. do 5. kolovoza o. g. u kapucinskom samostanu u Ñaña, Lima (Perù), pod predsjedanjem fra Huga Martína Mejía Morales generalnog definitora Kapucinskog Reda, održan je peti redoviti Kapitul Peruanske kapucinske provincije. Na Kapitulu se okupio sedamdeset doživotno zavjetovane braće kapitularaca peruanske provincije i još šestorica braće iz drugih kapucinskih provincija (Genova - Italija, Detroit - Sjedinjene Američke Države, Čile i Hrvatska) koji su na Kapitulu sudjelovali kao gosti.

U povodu objave da je papa Franjo za jednoga od zaštitnika ‘’Svete godine milosrđa’’ izabrao hrvatskog kapucina sv. Leopolda Bogdana Mandića, osvrt na ovu vijest dao je provincijal Hrvatske kapucinske provincije sv. Leopolda Bogdana Mandića fra Jure Šarčević.

Papa Franjo je odredio da će jedan od zaštitnika Svete godine milosrđa, koja će započeti 8. prosinca, biti sv. Leopold Bogdan Mandić, ponizni fratar kapucin ispovjednik koji je molio za puno jedinstvo među Zapadnom i Istočnom Crkvom.

Podsjetimo kako je u propovijedi na misi tijekom koje je proglašen svetim, 16. listopada 1983. godine, sv. Ivan Pavao II. istaknuo da je otac Leopold uvijek bio spreman i nasmijan, razborit i uljudan. Bio je obzirna i pouzdana osoba, smjerni učitelj, te uviđavni i strpljivi duhovni savjetnik – rekao je tada sveti Ivan Pavao II. Njegove su ispovijedi bile kratke, a često je govorio da je Božje milosrđe iznad svakoga našeg očekivanja.

Danom 17. kolovoza 2015. odlukom Hrvatske kapucinske provincije i potvrdom Đakovačko-osječkog nadbiskupa Đure Hranića razrješuje se službe župnika dosadašnji župnik župe sv. Leopolda Mandića u Osijeku fra Miljenko Vrabec i službe kapelana fra Dragutin Brezovec, a kapucini napuštaju tu župu i predaju je na upravu Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji, izvijestilo je tajništvo Hrvatske kapucinske provincije sv. Leopolda Bogdana Mandića.


Spomendan 13. kolovoza

Spašavatelj kršćanstva u Europi i apostol oproštenja

Blaženi Marko iz Aviana (Pardenone) rodio se 17. studenoga 1631. od uglednih roditelja Marka Cristoforija Ruže Zanoni i na krštenju je dobio ime Karlo Dominik, prvu poduku primio je od seoskog učitelja i, kada je za to navršio dob, roditelji su ga dali u isusovački zavod u Gorici. Dječak, bojažljiva karaktera, ali sanjar, ponesen oduševljenjem, jednoga se dana, prilikom povratka pitomaca sa šetnje, nije javio prilikom prozivke. Pobjegao je kako bi otišao obratiti Turke. Nakon dva dana pješačenja, iscrpljen je pokucao na vrata kapucinskog samostana u Kopru. Mladenačka se kriza riješila Božjim pozivom u samostan i 21. studenoga 1648. oblači kapucinsko redovničko odijelo u novicijatu u Coneglianu, promijenivši krsno ime u Marko.

“Sveti Otac izrazio je veliku želju da relikvija sv. Padre Pia bude izložena u Bazilici sv. Petra na Čistu srijedu tijekom Jubileja milosrđa”, stoji u pismu koje je predsjednik Papinskog vijeća za novu evangelizaciju nadbiskup Rino Fisichella uputio nadbiskupu Michele Castoru, ordinariju nadbiskupije Manfredonia-San Giovanni Rotondo, na čijem teritoriju se nalazi svetište sv. Padre Pia.

Devetnica uoči Male Gospe u biskupijskom svetištu Gospe od milosrđa u Gospinom polju u Dubrovniku započela je u subotu 30. kolovoza molitvom krunice i euharistijskim slavljem.
Na početku sve hodočasnike je pozdravio upravitelj svetišta fra Stanko Dodig. Posebno je pozdravio predvoditelja slavlja, fra Ivicu Vrbića, člana uprave Hrvatske kapucinske provincije, ujedno i župnika Župe sv. Leopolda Bogdana Mandića u Zagrebu , a koji će predvoditi prvih pet dana devetnice.

Opširnije ...

Agatanđeo Noury rodio se u Vendomeu 31. srpnja 1598. Godinu novicijata započeo je 1618. medu kapucinima u Mansu. Nakon redovničkih zavjeta poslan je 1620. u Poitier, gdje je nastavio trogodišnji studij pod vodstvom uglednih učitelja poput o. Ignacija iz Neversa i osobito o. Josipa du Tremblaya iz Pariza. Godine 1624. prešao je na studij teologije u Rennes prateći preda­vanja o. Franje iz Treguiera. Nakon što je sljedeće godine zaređen za svećenika, imao je priliku iskusiti, premda tek nakratko, apostolat, tada tek u povojima, »letećih« kapucinskih misija kojima se u Poitouu nastojalo ljude ponovno obratiti na katoličku vjeru.