sv. Leopold Mandić

Dr. sc. fra Hadrijan BorakPovodom stote godišnjice rođenja prof. dr. fra Hadrijana Franje Boraka (Radovec 14. 11. 1915. - Zagreb. 4. 3. 1993.) održan je u subotu 21. studenoga u rodnoj župi Križovljan Međunarodni znanstveni simpozij koji su, pod pokroviteljstvom Općine Cestica, organizirali Hrvatska kapucinska provincija sv. Leopolda Bogdana Mandića i župa Uzvišenja Svetog Križa Križovljan. Tim povodom Općinu Cestica i župu Križovljan posjetilo je dvadesetak znanstvenika i profesora koji djeluju od Maribora do Zagreba i Rima, kao i dvojica biskupa, varaždinski biskup, mons. Josip Mrzljak i biskup krčki, mons. dr. Ivica Petanjak. Sam simpozij održan je u Osnovnoj školi Cestica, a završni u župnoj crkvi gdje je vlč. Ivan Košić održao predavanje o povijesti župe Križovljan.

 Dobrodošlicu predavačima i gostima pjesmom Dobro mi došel prijatel poželio je školski zbor koji je za nastup pripremila učiteljica Slavica Požgajec, a nakon toga je prisutne pozdravila voditeljica Katica Obadić i pritom citirala dio pisma kojim je profesor dr. fra Hadrijan Franjo Borak, kao prefekt studija u međunarodnom kolegiju sv. Lovre brindiškog u Rimu zvao fra Tomislavu Šagi Buniću da dođe u Rim.

Potom je uvažene goste i ostale prisutne pozdravio župnik vlč. Zorislav Šafran, koji je naglasio da je ideja za organiziranjem simpozija došla za vrijeme hodočašća župe Križovljan u Rim i posjeta crkvi i Hrvatskom zavodu svetog Jeronima u kojem je fra Hadrijan Borak jedno vrijeme bio duhovnikom. To je bilo 27. ožujka 2014. godine. Nakon toga riječi pozdrava uputio je cestički načelnik Mirko Korotaj, a prigodnu riječ ravnateljice pročitale su učenice Lana Domjan i Ena Mihin. U ime provincije predavače i okupljene goste pozdravio je provincijal fra Jure Šarčević, a biskup Mrzljak naglasio je potrebu očuvanja uspomene na zaslužne ljude. Nakon što je zbor škole otpjevao pjesmu Oko jedne hiže navek ftiči lete uslijedio je prvi krug predavanja.

Kratak životopis prof. dr. fra Hadrijana Franje Boraka iznio je Franjo Talan, a potom je prof. dr. Vinko Škafar, OFM cap govorio o Hadrijanovom boravku u Sloveniji gdje je na Visokoj teološkoj školi koja je bila u sklopu samostana Škofja Loka završio fakultet. Istaknuo je da je na tom učilištu jezik na kojem se obučavalo bio latinski, a fra Hadrijan je zajedno sa šest drugih studenata 7. srpnja 1940. u Ljubljani zaređen za svećenika. U sklopu predavanja, na temu Duhovnička i vijećnička služba Hadrijana Boraka u Hrvatskom zavodu sv. Jeronima u Rimu govorio je vlč. mr. sc. Marko Đurin, vicerektor zavoda, a u svom izlaganju istaknuo je kako je prof. dr. fra Hadrijan Borak, uz ostale službe koje je obavljao u Rimu, bio duhovnik u Zavodu od 1956. do 1961. godine. Dr. sc. Krešimir Čvrljak iz Zagreba obradio je temu Bonaventura i bonaventurizam u recepciji Hadrijana Boraka, a dr. sc. Andrea Filić govorila je o izmjeni pisama na relaciji Rim – Zagreb između znanstvenika Hadrijana Boraka i teologa dr. Tomislava Janka Bunića.

Zahvaljujući prikupljenom materijalu pripremljena je izložba vezana uz život fra Hadrijana Boraka, a učenice Ena i Lana osvrnule su se i na zavičajni štand na kojem su se našle knjige o župi i Općini Cestice, razglednice i božićne čestitke s jaslicama župa Križovljan i Natkrižovljan.

Na početku popodnevnog predavanja pjesmom F cestičkom liepom kraju, koju je na izvornom govoru napisala Evica Lazar, predstavio se ženski zbor župe Križovljan. Potom je svjedočanstva i sjećanja na p. Hadrijana iznio p. Bono Zvonimir Šagi iz Varaždina, najstariji kapucin u Hrvatskoj koji je uz brojne druge obveze pet mandata bio provincijal Hrvatske kapucinske provincije, a s p. Hadrijanom stalno je surađivao. U svom svjedočenju krčki biskup mons. dr. Ivica Petanjak rekao je da je p. Hadrijana upoznao 1978. godine u Osijeku, a između ostalog je rekao da p. Hadrijan nikad nije prihvatio komunizam i da je, za svog boravka u Rimu, mnoge ljude spasio i pomogao im da odu u zemlje Latinske Amerike i Australije.

Moj profesor iz filozofije bio je prof. Vjekoslav Bajsić, učenik fra Hadrijana dok je on bio duhovnik u Rimu. Od njega sam čuo, kad se p. Hadrijan vratio iz Rima onda je prof. Bajsić došao, kao dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta, i htio je da p. Hadrijan nastavi kao profesor predavati filozofiju na KBF-u, a p. Hadrijan je rekao ne. Moje vrijeme je završilo. Pater Hadrijan je za razliku od mnogih znao kad je jedno vrijeme završilo. Za njim je bilo vrijeme Rima, i u Rimu je radio jednu vrstu stvari, a kad je došao u Hrvatsku za njega je Rim završio i završilo je vrijeme „profesure“ i posvetio se nečemu drugome. Bilo bi dobro kad bi to i danas neki ljudi znali, da je njihovo vrijeme prošlo i da se mogu na vrijeme pokupiti jer onda mogu puno pomoći drugima svojim iskustvom, ali dopustiti da drugi ide naprijed. I to je točno što se govori da je Hadrijan živio tako da drugi uspiju, to je istina. To je točno što se govori da je on živio da uspiju drugi.

Potom su pročitana sjećanja koja je iz Australije poslao Ivan Klasić, koji u svom pismu između ostalog kaže: Kao dijete često sam bio u posjetu kod svoje tete Marije Borak rodj. Klasic u Radovcu. Ona je bila sestra mojeg oca pa sam zbog toga odlazio kod Borakovih u posjet. Teta je bila udata za brata p. Hadrijana, te smo na neki način bili u rodu. Tamo sam slušao o patru Hadrijanu koji se nalazio u Rimu. Pričali su da je učen čovjek, da mnogo radi, ali da je vrlo skroman i tih. Rado dolazi kod svoje rodbine i sa svima je vrlo susretljiv.
Kao gimnazijalac kod kapucina u Zagrebu ponovno sam dolazio u Radovec. Znao sam da pater Hadrijan ima prave skije, te sam pod zimskim praznicima posuđivao skije i skijao se posebno na brdima iznad Cestice. Rekao mi je tetak da moram paziti na skije jer je to posebna ljubav p. Hadrijana.

Poziv za dolazak na Simpozij primila je i Marija Varady Parisi koja živi u Beču, a kako se zbog noge u gipsu nije mogla istome odazvati poslala je pismo u kojem kaže: Šaljem Vam moje sjećanje na patra Hadrijana. "Bila sam mlada studentica kad sam upoznala fra Hadrijana u Rimu 1966. godine, preporučila me njemu moja teta Franciska Várady, koja ga je dobro poznavala i vrlo cijenila. Dobro se sjećam mog susreta s njim u toku jednog predavanja u San Jeronimu i pamtim još danas dobro da je moja impresija tada bila sljedeća: "To je izvanredno ljubazan, otvoren svjetski čovjek, pun razumijevanja i dobrote prema mladom čovjeku". Imala sam osjećaj kao da se već dugo znamo pa se na tom temelju, zahvaljujući njegovoj čovječnoj toploti, mogao razviti vrlo ugodan i zanimljiv razgovor s njim. Još danas sam na tome zahvalna patru Hadrijanu. Srdačan pozdrav svim prisutnima povodom ovog Simpozija na čast Patra Hadrijana šalje Maria Várady-Parisi

Prvu temu popodnevnog dijela predavanja, Metafizički limiti znanja kod Hadrijana Boraka, iznio je prof. dr. sc. Alojz Ćubelić, a potom je dr. sc. Anto Barišić, govorio o njegovoj službi provincijala u razdoblju 1970.-1973. po povratku iz Rima. Provincijal fra Jure Šarčević, imao je za temu Doprinos Hadrijana Boraka nastanku i razvoju Slavensko-mađarske konferencije, a fra Ljudevit Maračić, govorio je na temu Doprinos Hadrijana Boraka pokoncilskoj obnovi hrvatskog redovništva.

Prisutnima se obratila i č. s. Terezija Šarčević iz Družbe sestara Kraljice svijeta iz Zagreba koja je zahvalila fra Hadrijanu na doprinosu i pomoći kod uređenja konstitucija i direktorija Družbe koji im je osim pravne pomoći pružao i duhovnu i svekoliku drugu pomoć kao i ostalima. Kako su se na platnu prikazivale razne fotografije i dokumenti vezani uz život i djelo fra Hadrijana pa i ona iz doba dok je p. Hadrijan bio upravitelj župe Križovljan 1941. godine, Terezija Talan r. Grmec objasnila je da su te godine u Djevojačko društvo Srca Isusova primljene i djevojčice koje su bile kao i ona u jedanaestoj godini života.

U završnom dijelu simpozija zahvalu predavačima i gostima uputio je načelnik Mirko Korotaj, a potom je svima koji su sudjelovali u realizaciji zahvalio i provincijal fra Jure Šarčević. Na kraju je mješoviti zbor župe Uzvišenja sv. Križa Križovljan otpjevao pjesmu Neustrašiv Kristov borac za koju je stihove napisao fra Modesto, brat fra Hadrijana, a notni zapis djelo je fra Zvonka Pšag rođenog u župi Križovljan.

Za uspomenu na boravak u Općini Cestica načelnik Mirko Korotaj biskupima je uručio prigodan poklon, a knjigu o Općini dobili su i svi predavači i gosti koji su sudjelovali na Simpoziju. Nakon kratke stanke u OŠ Cestica predavači i gosti uputili su se prema župnoj crkvi Uzvišenja svetog Križa gdje vlč. Ivan Košić, križovljanski župnik u razdoblju od 1979. do 2013., sudionike simpozija upoznao s poviješću župe.

Misu zadušnicu za pokojnog prof. dr. Hadrijana Boraka, kapucina, predvodio je u koncelebraciji s 16 ostalih svećenika mons. dr. Ivica Petanjak, krčki biskup koji je u prigodnoj propovijedi izrazio nadu da će se istražiti i doprinos koji je p. Hadrijan dao spašavanju ljudi i u obavljanju ostalih službi dok je djelovao u Rimu. Zbor župe Križovljan za ovu prigodu izveo je misu Tebi slavu pjevamo za koju je note napisao fra Zvonko Marija Pšag, a pod vodstvom orguljaša Marijana Županića, izvedena je istoimena skladba za koju je stihove napisao fra Modesto Borak, mlađi brat prof. dr. fra Hadrijana Boraka.

U planu je izdavanje zbornika u koji će osim svjedočenja uči sva predavanja i pozdravni govori, a nakon mise cjelodnevno druženje u Cestici i župi Križovljan završeno je zajedničkom večerom koju su domaćini pripremili u dvorani DVD-a Križovljan Cestica.

Franjo Talan