Sveti Otac, papa Franjo, najavio je nakon molitve Anđeoskoga pozdravljenja u nedjelju 25. listopada 2020. da će uoči prve nedjelje došašća, 28. studenoga 2020., na konzistoriju kreirati 13 novih kardinala.
Među novoimenovanim kardinalima nalaze se i dvojica članova Kapucinskog reda i to: mons. Celestino Aós Braco, nadbiskup Santiaga u Čileu i fra Raniero Cantalamessa, propovjednik papinske kurije.
„Molimo za nove kardinale, da bi mi, potvrđujući svoju privrženost Kristu, pomogli u službi rimskog biskupa na dobro svega svetoga naroda Božjega“, rekao je papa Franjo na kraju najave imenovanja novih kardinala.
Ovoj vijesti dodajmo još i to da će naš Kapucinski red, po prvi puta u svojoj povijesti (1528.) imati četiri živuća kardinala. Naime, kardinali članovi našeg Reda danas su Sean Patrick O’Malley, nadbiskup Bostona (SAD) te Fridolin Ambongo Besungu, nadbiskup Kinshase (DR Congo). Njih dvojica su, uz ostalo, još i članovi posebnog kardinalskog vijeća pape Franje.
Tko može postati kardinal i koja je njegova uloga u Crkvi?
Papa slobodno izabire i imenuje kardinale i to objavljuje pred Kardinalskim zborom.
Kardinal može postati muškarac koji je barem prezbiter, svećenik, a odlikuje se naukom, ćudoređem, pobožnošću i razboritošću u radu. Kad je imenovan, ako još nije biskup, mora primiti biskupsko ređenje. Kardinalski zbor dijeli se na tri reda: biskupski, prezbiterski i đakonski. S godinama službe napreduje se iz nižega u viši red. Kardinali prema odredbi posebnoga prava biraju novoga papu, pomažu papiu skrbiza opću Crkvu radeći zborno, poglavito u konzistorijima kad su sazvani kako bi savjetovali papu i raspravljali o pitanjima veće važnosti, ili kao pojedinci u različitim službama koje obavljaju. Kurijalni kardinali stoluju u Rimu kao predstojnici raznih ureda ili drugih stalnih ustanova Rimske kurije ili vatikanske države. Rezidencijalni kardinali upravljaju svojimbiskupijama, ali trebaju doći u Rim kad god ih papa pozove. Na čelu Kardinalskog zbora je dekan, a zamjenjuje ga prodekan. Kad je Apostolska Stolica prazna, Kardinalskom zboru pripada u Crkvi samo ona vlast koju mu daje posebni zakon i prema tom zakonu upravlja Crkvom do izbora novoga pape. Od 16. stoljeća Kardinalski zbor mogao je imati najviše 70 članova, a od Drugoga vatikanskog sabora taj broj nije više ograničen. S navršenih 80 godina kardinal gubi pravo sudjelovanja u izboru novoga pape.