Godišnja skupština katoličkih novinara 2020.

Share on facebook
Share on google
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Share on print

Godišnja skupština Hrvatskoga društva katoličkih novinara održana je 30. siječnja u kapucinskom samostanu sv. Leopolda Bogdana Mandića u Zagrebu. Uz članove Društva skupštini je nazočio i provincijal hrvatskih kapucina fra Jure Šarčević te predsjednik Odbora HBK za sredstva društvenih komunikacija hvarski biskup dr. Petar Palić kojemu je to bio prvi susret ovakve vrste s katoličkim novinarima.

U prvom dijelu skupštine predsjednica Društva dr. Suzana Peran podnijela je izvješće o radu u protekloj godini. Od prošle skupštine koja je bila izborna, Društvo je uz redovite duhovne obnove u korizmi i došašću, prvi put sudjelovalo u manifestaciji „Noć knjige“. Tom su prigodom predstavljena izdanja koje je desetak članova Društva napisalo, odnosno uredilo tijekom dvije godine. Društvo je sudjelovalo u zajedničkoj proslavi Svjetskoga dana sredstava društvenih komunikacija koja je održana na Hrvatskome katoličkom sveučilištu, a tom su prigodom dodijeljene nagrade i priznanja Društva. Društvo je sudjelovalo i u obilježavanju 5. obljetnice smrti svoga utemeljitelja dr. fra Mirka Mataušića. Financijsko izvješće podnijela je tajnica Društva Marija Belošević.

Za ovu godinu Društvo planira redovite duhovne obnove za članstvo, dodjelu nagrada i priznanja uz Svjetski dan sredstava društvenih komunikacija. Planira se i uključenje u obilježavanje Mahnićeve godine, kao i proslavu 50. obljetnice kanonizacije sv. Nikole Tavelića. Uz „Noć knjige“ planira se predstavljanje izdanja i tribina, a u planu je i obilježavanje 100. obljetnice rođenja te 15. smrti sv. Pape Ivana Pavla II.

U drugom dijelu skupštine izlaganje „Mjesto i poslanje katoličkih medija i novinara katolika u Crkvi i društvu“ održao je biskup Palić. Izlaganje je biskup započeo premisom kako je kršćanstvo „religija medija“. U tom vidu podsjetio je kako su se kršćani od početka koristili medijskim mogućnostima koje su im bile na raspolaganju da bi pronosili Radosnu vijest svijetom. „Isus Krist, Pavao, prvi kršćani oni su na različite načine nastojali ostvariti prenošenje, odnosno komunikaciju novosti, koja je doista za onaj svijet bila novost, te nove dobre, odnosno radosne vijesti definitivno drukčije, do tada nečuvene i do tada nečuvenog pogleda na bližnjega i na svijet“. Govoreći pak o 21. stoljeću sveprisutnosti na internetu, biskup je naglasio kako se događa nova komunikacija vjere „u smislu da vjera više nije neka teoretska tema o kojoj se raspravlja, nego se vjeru doživljava“.

Biskup se osvrnuo i na ovogodišnju poruku pape Franje za 54. svjetski dan društvenih komunikacija „Da možeš pripovijedati svome sinu i svome unuku (Izl 10, 2). Život stvara povijest”. Podsjetio je kako se Papa usredotočio na vrijednost pripovijedanja čime je posvijestio koliko je važno pobijediti napasti pripovijedanja priča koje uništavaju.

Papa podsjeća da u vremenu u kojem se koristimo riječju kao instrumentom i sredstvom i razdiobe, komunikacija je autentična jedino onda ako gradi, a ne ako uništava, i ako je komunikacija ponizna u traženju istine, pojasnio je biskup. „Papa zahtijeva od svih nas da to naše pripovijedanje govori o nama i o ljepoti koja se nalazi među nama, i potiče nas ‘da udišemo istinu dobrih priča’“, istaknuo je mons. Palić. Biskup je naglasio kako se i u ovogodišnjoj poruci nalaze redci vezani uz lažne vijesti, što je bila tema prošlogodišnje poruke. K tomu, u poruci se našlo mjesta i za druge česte teme papa Franje: pohlepu, ogovaranje, tračeve.

Iz ove Papine poruke je jasno da mediji mogu biti veoma manipulativni i da upravo sve to zahtijeva određenu medijsku etiku, tj. kodeks ponašanja. „Temelji te medijske etike za nas kršćane, katolike, katoličke novinare jesu svakako antropologija, ljudskost i čovjekovo dostojanstvo“, rekao je biskup Palić te naglasio kod je katoličkog novinara važna autentičnost.

„Naša autentičnost proizlazi iz trostruke dimenzije. Prva dimenzija autentičnosti katoličkog novinara je svakako vjernost Isusu Kristu, tj. ako Isus Krist ne ispunjava moj život i ako njegova poruka Radosne vijesti ne ispunjava moj život po čemu se ja mogu zvati katoličkim novinarom? To ispunjavanje moga života Isusom Kristom i kako to posvjedočiti to je konkretno pitanje na koje svatko od nas treba dati odgovor. Druga oznaka katoličkog novinara je vjernost Crkvi: tko sam ja u Katoličkoj Crkvi ako mene ne određuje moj odnos ljubavi prema Crkvi, a taj odnos uključuje i moju kritičnu riječ jer je moja Crkva, jer ju volim, jer želim da bude bolja, jer želim da odražava lijepo lice. A treća dimenzija je moj bližnji. Mi smo u pluralnom društvu u kojem kao jedna ponuda stoji moje katoličanstvo, moj Isus Krist, moja Katolička Crkva (usp. Marasović). Postavlja se pitanje: kako i na koji način i što učiniti da moja ponuda među svim drugim ponudama bude primamljiva, jasna, autentična. To je temeljno pitanje i za medije kako to predstaviti da onaj koji želi nešto otkriti, ili koji traži da može pronaći i reći to je pravi odgovor za mene“, istaknuo je biskup Palić.

Napišite komentar

NAJAVE

Nedavno objavljeno

Pratite nas

Najnoviji video